preskoči na sadržaj

Login
Korisnik:
Lozinka:
Brojač posjeta
Ispis statistike od 2. 1. 2010.

Ukupno: 174174
Ovaj mjesec: 6125
Ovaj tjedan: 575
Danas: 86
Korisne brošure

 

 


Kutak za roditelje

 

 

„U svakom roditelju živi učenik – netko tko je i sam išao u školu, nekad uspješno, nekad neuspješno… Mnogi roditelji i danas ulaze u školu preplavljeni starim osjećajima…“

 

Poštovani roditelji, pozivamo Vas da se redovito informirate na našim web stranicama škole. Ali isto tako nas i dalje posjećujte u Sv.Leopolda Mandića 55 jer Vaš dolazak u školu ništa ne može zamijeniti!

 

Obavijesti za roditelje

Raspored informacija (individualnih razgovora) kod razrednika i predmetnih učitelja za šk. god. 2011./2012. Vijest ima dokument u privitku

Raspored informacija (individualnih razgovora) za šk. god. 2011./2012. možete pogledati klikom na priloženi dokument pod opširnije.
Napomena: raspored informacija je ažuriran 07.03.2012.

  :: opširnije :: 


objavio: Vjera Barbir Alavanja  datum: 5. 10. 2011. 12:29

Posjet kazalištu Dubrava

U srijedu, 23. svibnja, učenici nižih razreda ići će u posjet kazalištu „Dubrava“. Polazak u 9.30 ispred škole. 

 

1. (prvi) razredi

 voditeljica M. Ilić

idu na predstavu
Boje duge

i na radionice
bojanja i kaširanja.

Cijena 25 kn.

Trajanje:
od 10 do 12,30.

 

 

2., 3. i 4. razredi

voditeljice: Košar, Orešković, Macukić

idu u kazalište „Dubrava“
velika dvorana

na predstavu Matovilka

i na radionice dramske, lutkarske
i po izboru.

Cijena: 35 kn. 

Trajanje: od 10 do 12,30.

 

 

 

  :: opširnije :: 


objavio: Vjera Barbir Alavanja  datum: 9. 5. 2012. 23:57

PROJEKT ŠKOLSKE KNJIŽNICE - KNJIGA ŽIVI U RUCI, A NE NA POLICI

Obavijest učenicima, roditeljima, kolegicama i kolegama, kao i svim ljudima koji žele donirati knjige

 

Naša škola ove godine provodi akciju prikupljanja knjiga za školsku knjižnicu pod nazivom „KNJIGA ŽIVI U RUCI, A NE NA POLICI“.

S obzirom na to da su sredstva za nabavu knjiga za lektiru znatno smanjena, kao i sve u ovom trenutku recesije, pozivamo sve ljude dobre volje koji imaju knjige koje ne koriste da ih doniraju školskoj knjižnici. Za sjećanje na taj koristan i vrijedan dar, svaki donator dobit će zahvalnicu škole.

 

 

Prikupljamo sve vrste knjiga:

  • lektire
  • lijepu književnost
  • znanstvene knjige i priručnike
  • stripove
  • slikovnice
  • vodiče, atlase i almanahe

 

Ostali mediji:

  • DVD i CD sa crtanim filmovima, igranim filmovima za djecu, kratkim i znanstvenim radovima prikladnima za školsku knjižnicu.

 

 

 

Knjige treba predati u školsku knjižnicu ili bilo kojoj od prisutnih stručnih službi. Svaki i najmanji prilog omogućit će učenicima da lakše dođu do lektire i umanjiti potrebu odlazaka u druge knjižnice gdje se također često događa da nema dovoljno lektirnih i drugih naslova.

 

Donacijom školskoj knjižnici Vaša knjiga živi i dalje.

                                                       Knjižničarka: Dubravka Volenec 

  :: opširnije :: 


objavio: Vjera Barbir Alavanja  datum: 20. 4. 2012. 13:41

Obavijest o akciji prikupljanja otpadnog papira

OBAVIJEST UČENICIMA, UČITELJIMA I RODITELJIMA


Dana 23.veljače 2012. godine (četvrtak) u vremenu od 8 do 13 sati organiziramo akciju prikupljanja starog papira u školi.

Molimo sve učenike, učitelje i roditelje da se aktivno uključe u akciju i donesu u školu što više starog papira .

Ovo je još jedna prilika da se riješimo otpadnog  papira i na taj način damo svoj doprinos sveukupnim naporima za očuvanje šuma.

 

  :: opširnije :: 


objavio: Vjera Barbir Alavanja  datum: 21. 2. 2012. 12:03

Pravo na besplatni prijevoz učenika Vijest ima dokument u privitku

Odlukom o socijalnoj skrbi (Službeni glasnik Grada Zagreba 12/11 i 19/11) utvrđeno je, između ostalih prava, i pravo na besplatnu godišnju ili mjesečnu pokaznu kartu ZET-a za učenike i studente.

Članak 37. Odluke glasi:

„Pravo na besplatnu godišnju ili mjesečnu pokaznu kartu ZET-a ako to pravo ne ostvaruju po drugoj osnovi, imaju učenici i studenti čiji su ukupni mjesečni prihodi po članu kućanstva jednaki ili manji od 2.000,00 kuna.
Korisnike prava iz stavka 1. ovog članka, na njihov zahtjev, utvrđuje gradski ured nadležan za obrazovanje, kulturu i sport, na temelju dokaza potrebnih za ostvarivanje prava (potvrda porezne uprave o visini dohotka i o imovnom stanju, potvrde o redovitom školovanju, potvrde o statusu redovitog studenta, odnosno apsolventa sa studentskim pravima, odnosno po potrebi i drugih dokaza).“

Sukladno odredbi članka 3. stavka 1. Odluke pravo na besplatnu godišnju ili mjesečnu pokaznu kartu ZET-a ostvaruju državljani Republike Hrvatske s prebivalištem u Gradu Zagrebu i azilanti s boravištem u Gradu Zagrebu, kojima je odobren azil sukladno Zakonu o azilu.

ZAHTJEVI ZA OSTVARIVANJE PRAVA PODNOSE SE NA OBRASCIMA (Obrazac zahtjeva za ostvarivanje prava na besplatnu pokaznu kartu  i Obrazac izjave o članovima kućanstva) KOJI SU DOSTUPNI U SVIM PISARNICAMA PODRUČNIH UREDA GRADSKE UPRAVE I NA WEB-STRANICI GRADA ZAGREBA  i

Zahtjevi se mogu predavati u područnim uredima tijekom svakog radnog dana (od ponedjeljka do petka) od 8:30 do 15:30 sati:


- Centar - Ilica 25
- Črnomerec - Trg Francuske Republike 15
- Dubrava - Dubrava 49
- Maksimir - Petrova 116
- Medveščak - Draškovićeva 15
- Novi Zagreb - Avenija Dubrovnik 12
- Peščenica - Zapoljska 1
- Sesvete - Trg Dragutina Domjanića 4, Sesvete
- Susedgrad - Sigetje 2
- Trešnjevka - Park Stara Trešnjevka 2
- Trnje - Ulica grada Vukovara 56a

NEPOTPUNI ZAHTJEVI NEĆE SE RAZMATRATI.
POPIS ODOBRENIH ZAHTJEVA BIT ĆE OBJAVLJEN  NA OGLASNIM PLOČAMA GRADSKE UPRAVE I DOSTAVLJEN ZET-U.

OBRASCI:

    * Obrazac zahtjeva za ostvarivanje prava na besplatnu pokaznu kartu
    * Obrazac izjave o članovima kućanstva

 

  :: opširnije :: 


objavio: Vjera Barbir Alavanja  datum: 14. 2. 2012. 23:34

Kalendar za školsku god. 2011./'12. Vijest ima dokument u privitku


Početak i kraj školske godine propisani su Pravilnikom kojeg donosi Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta.

Novi pravilnik nalazi se pod opširnije, u prilogu.

Kalendar za šk. god. 2011./'12. download-ajte ovdje.


 

  :: opširnije :: 


objavio: Vjera Barbir Alavanja  datum: 5. 9. 2011. 12:39

OBAVIJEST RODITELJIMA u svezi programa produženog boravka za školsku godinu za 2011./'12.

I. Roditelji koji sukladno predloženim kriterijima ili nekom drugom razlogu prihvaćaju plaćanje najviše cijene programa produženog boravka u iznosu od 400,00 kuna NE TREBAJU prikupljati traženu dokumentaciju, već su obvezni dati pisanu izjavu da su suglasni s plaćanjem navedenog iznosa.
 
II. Obavijest o plaćanju mliječnog obroka, ručka i užine bit će početkom nove školske godine, tj. hranu će plaćati ovisno o tome imaju li roditelji pravo na subvenciju ili besplatnu prehranu ( o tome moraju u školu donijeti potrebitu dokumentaciju).
 
SVE O CIJENI ZA PREHRANU RODITELJI ĆE BITI UPOZNATI POČETKOM ŠKOLSKE 2011/12. GODINE.!
 
III. Ukoliko ne želite da Vam dijete više bude u produženom boravku molim podnesite pismenu zamolbu u tajništvo škole. Istu možete poslati putem e-maila na adresu: ante.starcevica@skole.htnet.hr
 
Nema zapreke za ispis djeteta iz programa produženog boravka.
  :: opširnije :: 


objavio: Jagoda Bulat  datum: 14. 5. 2011. 21:41

Novi pravilnik o načinu praćenja i ocjenjivanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi Vijest ima dokument u privitku

            
  :: opširnije :: 


objavio: Vjera Barbir Alavanja  datum: 29. 9. 2010. 17:12

Roditelj, saveznik, pomagač, vođa i prijatelj

 

Suradnja roditelja i škole

Koliko god vremena učitelji provodili s djecom u školi i što god radili da ih odgoje u duhu tolerancije, multikulturalnosti i cjeloživotnog učenja, presudnu ulogu u razvijanju dječjih vrijednosti ipak ima njihova obitelj - roditelji, skrbnici, bake i djedovi, oni s kojima su odrasli.

 

Ukorak s našom djecom

 

Mi, roditelji i učitelji, u duhu promjena koje se školstvu iz dana u dan događaju i u želji da zajednički usmjeravamo mlade ljude k pronalaženju pravih životnih vrijednosti tebamo biti partneri i primjerom pokazati što je to timski rad i što nam on dobroga donosi. Od iznimne važnosti za opstanak odgojno-obrazovnog partnerstva jesu redoviti susreti odgajatelja i obrazovatelja. Četiri puta godišnje na roditeljskim sastancima, i prema potrebi na redovitim informacijama, minimum je koji zadovoljava.

 

Roditeljski sastanci uistinu su dobra prilika da čujete koji koristan savjet, ali i porazgovarate s ljudima s kojima sigurno imate nešto zajedničko s obzirom na to da odgajate djecu iste dobi i vrlo sličnih interesa. Na roditeljskim sastancima možemo dogovarati zajedničke projekte, razmjenjivati važne informacije koje se tiču cijelog razreda, obrazovati se, upoznavati i surađivati. Ne biste trebali izbjegavati sastanke misleći kako su oni gubljenje vremena i kako na njima ništa novoga nećete naučiti. Neki roditelji toliko nisu voljeli školu u doba kada su i sami bili školarci da ju i danas obilaze u širokom luku. Drugi se ne slažu s ostalim roditeljima, te zbog toga ne dolaze na sastanke. Zvučat ću grubo, ali ne mogu prešutjeti da su to previše sebični razlozi za izbjegavanje jedne od rijetkih prilika koja vam se pruža da se obrazujete i usavršavate za najljepši, ali i najteži poziv u životu - roditeljstvo.


Individualni sastanci - prigoda su da redovito nadzirete napredovanje svoga potomka, jer, vjerovali ili ne, njima je do toga jako stalo. Prolaze li s odličnim ili manje odličnim uspjehom, vole znati koliko se brinete i da vas zanima kakvi su u školi. Za dobru suradnju s nama razrednicima pokušajte kad god je to moguće poštovati naše radno vrijeme i dolaziti na informacije u ono vrijeme koje smo za to odredili. Želite li doći u školu, a vrijeme određeno za informacije vam nikako ne odgovara, najavite se i dogovorite neko drugo vrijeme koje će razrednik posvetiti samo vama.

 

Partneri i prijatelji

Budimo partneri i prijatelji koji zajednički vode djecu na izlete i ekskurzije. Skrbimo o izgledu i opremljenosti škole u kojoj pola dana proboravi vaše dijete. Sudjelujmo timski u organizaciji proslava, humanitarnih akcija, zabava, maskenbala. Cijenimo i podupirimo jedni druge. Omalovažavamo li mi školu kao instituciju i pokazujemo li otvoreno negodovanje prema suradnji s učiteljima, isto će činiti i naša djeca.

Surađujmo, poštujmo jedni druge, vjerujmo u mlade naraštaje! Nama je možda njihova matematika jako teška, no mnogima su od nas moderni mobiteli prava enigma, internet još uvijek svjetsko čudo, a iPod nepoznanica. Njima ne. Suvereno vladaju tehnologijom, izrađuju power point prezentacije, prebacuju s harda na USB, snimaju filmove, dosnimavaju zvukove. Milina ih je promatrati, a pravi izazov pokušavati ići ukorak s njima.

Bilo bi još ljepše i plodnije kada bi se sve, ili barem većina obitelji, aktivno i suradnički uključile u avanturu zvanu odgoj i obrazovanje djece i mladih. Ukoliko već nisu (a ima onih koji jesu), trebali bi uskočiti u naš vlak ili nas barem pričekati na nekoj od sljedećih postaja i u nekoliko jednostavnih koraka postati roditelj, saveznik, pomagač, vođa, prijatelj.

 


*Tekst preuzet s www.os-cavtat.skole.hr, autor: Ivana Marinić, prof.



 2 - UPITNIK ZA RODITELJE - KAKAV SAM RODITELJ.doc
 A - INFORMACIJE ZA RODITELJE.doc
 Adolescentni - bunt i sukob s autoritetima.doc
 DISLEKSIJA.ppt
 DJECA S TESKOCAMA U RAZVOJU.doc
 HIPERAKTIVNO DIJETE.doc
 IGRAJMO SE.doc
 KAKO GOVORITI DA BI ME MOJE DIJETE STVARNO SLUSALO I RAZGOVARALO SA MNOM.doc
 KAKO PRESTATI PUSITI.doc
 KORIGIRANJE DJECJEG PONASANJA.doc
 NOVA GENERACIJA UCENIKA.ppt
 ODGOJ U OBITELJI.doc
 POMOC DJETETU U UCENJU.ppt
 POUCNA PRICA - Dragocjeno vrijeme.doc
 PRETJERANO GLEDANJE TELEVIZIJE.doc
 PRICA - Pocast zeni.doc
 Pravilnik o nacinu pracenja i ocjenjivanja ucenika u osnovnoj i srednjoj skoli.doc
 Prelazak iz osnovne u srednju skolu - kako pomoci.doc
 SIGURNOST NA INTERNETU.doc
 SPREMNOST ZA SKOLU.doc
 Savjeti - KAKO USPJESNO NAUCITI STRANI JEZIK.doc
 UCENJE BEZ STRAHA - ZA RODITELJE.doc
 

 


Za ostale informacije i savjete (koje nudi CARNetov portal za škole) kliknite ovdje .

 
  :: opširnije :: 


objavio: Vjera Barbir Alavanja  datum: 9. 9. 2010. 05:03

Kalendar za šk. god. 2010./'11. Vijest ima dokument u privitku

Početak i kraj školske godine propisani su Pravilnikom kojeg donosi Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, kojeg detaljno možete proučiti ovdje.

Kalendar za šk. god. 2010./'11. download-ajte ovdje
 

  :: opširnije :: 


objavio: Vjera Barbir Alavanja  datum: 1. 9. 2010. 17:24

Monografija OŠ dr. Ante Starčevića Vijest ima dokument u privitku

Cijenjeni roditelji, bivši i sadašnji učenici i ostali žitelji Dubrave,

Monografiju OŠ dr. Ante Starčevića  u kojoj su na zanimljiv i studiozan način, sa autentičnim dokumentima, fotografijama i svjedočanstvima obrađeni povijest Dubrave, razvoj školstva u Dubravi te povijest i sadašnjost naše škole možete kupiti svaki dan u računovodstvu škole od 10 – 14 sati.

Cijena primjerka je 100,00 kuna.

Prvih 7 stranica Monografije prelistajte  u pdf formatu ovdje.

  :: opširnije :: 


objavio: Vjera Barbir Alavanja  datum: 2. 6. 2010. 21:32
» Arhiva naših vijesti    
 


Informacije i savjeti za roditelje
Riječi stručnjaka
15.05.2012. 10:06
Slabokrvnosti ili anemija
Stiglo je proljeće, priroda se polako budi, sve je na neki način oživjelo, ali pojedinci osjećaju umor, slabost, malaksalost. Promatramo li svoju djecu, na nekima ćemo uočiti bezvoljnost, brzi zamor i blijedilo lica. Neki su popustili u učenju, dobivaju nešto slabije ocjene od svog prosjeka, osjećaju manjak koncentracije, žale se na glavobolju, zujanje u ušima. 

30.04.2012. 11:57
Rivalitet između braće i sestara
Bez obzira na značajan trend povećanja obitelji sa samo jednim djetetom, još uvijek su češće obitelji s dvoje ili više djece. Velik broj djece s braćom/sestrama oformit će s njima odnos baziran na „bratskom“ prijateljstvu, ali, bez obzira na to, određena razina rivaliteta i sukoba među braćom/sestrama izrazito je česta (gotovo pa uobičajena i očekivana). Često taj rivalitet započinje čak i prije rođenja drugog djeteta te se nastavlja tijekom rasta i razvoja djece. 

30.03.2012. 12:12
Imunološki sustav
Nedavno sam učenicima jedne zagrebačke škole predavala o bolestima koje nas često pogađaju tijekom hladnih zimskih dana i to posebice mladi naraštaj. Ponekad su te bolesti masovne pa kažemo da je nastala epidemija (grč. epi - kod, u, nad + demos - narod) koja se brzo i lako širi među građanima.

29.02.2012. 15:23
Mucanje
Prema stručnoj definiciji, mucanje je oblik disfluencije, odnosno poremećaj fluentnosti govora koji otežava ili onemogućava njegov normalan tijek. U dobi između dvije i pet godina, veliki broj djece prolazi fazu tijekom koje mucaju, ponavljaju određene glasove, riječi ili čitave fraze, produžuju ih ili zaustavljaju, ili pak uopće ne stvaraju bilo kakav zvuk za određeno slovo ili glas. U većini slučajeva, razvojno uvjetovano mucanje jednostavno prođe do dobi od pet godina; u ostalim slučajevima, ono je pak dugotrajnije. Ne postoji lijek za mucanje, međutim razvijene su mnoge djelotvorne metode i tretmani koji djetetu mogu pomoći u prevladavanju poteškoća s mucanjem.

07.02.2012. 15:42
Što su adenovirusi?
Haraju prehlade, započelo je vrijeme infekcija dišnog sustava. Što poduzeti? Kako ih suzbiti? U ovim hladnim zimskim danima, dok pratimo nastavu u zagrijanoj učionici, šetamo bezbrižno ulicom ili se vozimo u tramvaju, horde sićušnih napadača – uzročnika prehlada - nasrću na naš organizam. Toliko su majušni (mjere se milijuntim dijelovima metra) da ih nismo mogli vidjeti, a ni izolirati, sve dok nisu izumljeni najmoderniji instrumenti, poput elektronskih mikroskopa i ultracentrifuga. 

09.12.2011. 10:58
Upoznajmo vitamine B skupine
Nastavljamo priču o važnoj ulozi vitamina u našemu organizmu. Na redu je skupina od čak dvanaest članova važne obitelji vitamina B, topivih u vodi, koji pomažu, potiču i omogućavaju, između ostalog, pravilan razvoj djece, gradnju crvenih krvnih zrnaca, hormona, prijenosnih tvari u organizmu koji utječu na razvoj i rad živčanog sustava i dr. Vitamini B skupine suzbijaju i razne tegobe i bolesti, primjerice slabokrvnost (anemiju), depresiju, nesanicu, upalu desni. Prema redoslijedu otkrivanja u znanosti označeni su brojevima pa tako postoje: vitamin B1, B2, B3 i tako redom.

08.11.2011. 13:35
Prevencija ovisnosti o nikotinu kod djece
Zdravstveni rizici pušenja dobro su poznati, pa ipak sve više djece i mladih počinje pušiti. Smatra se da je otprilike 90% odraslih pušača svoju nezdravu naviku (ili ovisnost) započelo još dok su bili maloljetni (ili čak djeca). Važno je pobrinuti se da dijete razumije koji su zdravstveni i psihološki rizici te negativne strane ovisnosti o nikotinu. Odgoj djeteta u atmosferi povjerenja, prihvaćanja, razumijevanja i sigurnosti, zatim pružanje informacija o rizicima pušenja, kao i uspostavljanje jasnih i argumentiranih pravila vezanih uz pušenje - sve to pomaže u zaštiti djeteta te prevenciji razvoja ove navike.

26.10.2011. 15:33
Sakupljanje i konzumiranje gljiva
Gljive su definitivno najrasprostranjeniji živući organizmi na zemlji. Ima ih gotovo milion vrsta, a prvi tekstovi o gljivama datiraju još od doba Aristotela, dakle prije više od dva tisućljeća. Opjevane su u mnogim lirskim i proznim djelima još od starog Rima, a također su bile tema mnogobrojnim likovnim umjetnicima.

18.10.2011. 11:43
Priča o vitaminima - Vitamin C
Da nam tijekom kišnih jesenskih i hladnih zimskih dana virusi i bakterije ne izazivaju stalne nelagode, prehlade i ozbiljne bolesti pobrinuo se mađarski fiziolog Albert Szent-Györgyi (1893.-1986.) koji je otkrio vitamin C i za taj briljantni prinos očuvanju našega zdravlja 1937. godine dobio Nobelovu nagradu.

27.09.2011. 13:40
Pažnja i poremećaj pažnje
Pažnja se može definirati kao sposobnost usmjeravanja mentalne aktivnosti na bitnu informaciju te istovremenog isključivanja manje značajnih misli i osjeta. U samoj srži pažnje nalazi se sposobnost koncentracije. Pažnja i koncentracija u velikoj mjeri ovise i o nekim biološko-fiziološkim karakteristikama organizma (npr. o funkcioniranju središnjeg živčanog sustava, poglavito mozga, te o temperamentu osobe). Kod odraslih i kod djece, pažnja, budnost i koncentracija utječu na percepciju svijeta, te predstavljaju središnju ulogu u tome koje će podatke naš um dobiti, a koje neće.

02.09.2011. 08:47
Priča o vitaminima - Vitamin D
Danas ćemo se podsjetiti na vitamine, posebne sićušne  tvari koje svakodnevno, zajedno s hranom, unosimo u naše tijelo, a bez kojih ne može funkcionirati niti jedan organizam živih bića. Sam pojam vitamini govori koliko su te čestice važne za život, jer je u osnovi naziva latinska riječ vita – život. Drugi dio riječi amini označava organske spojeve koji se izvode iz amoniaka. Tako se vitamin i i drugim stranim jezicima naziva isto pa je npr.  u engleskom vitamin, a u francuskom (vitamine). Ime vitamin nadjenuo je poljski bioznanstvenik Kazimir Funk 1912., međutim prvi je uspio izolirati vitaminsku česticu iz rižine opne Japanac Umetaro Suzuki 1910.).

15.07.2011. 13:57
Dječje samopouzdanje i još ponešto
Zdrav osjećaj samopouzdanja može se smatrati djetetovim štitom koji ga brani i čuva od različitih izazova s kojima se svakodnevno neminovno susreće. Čini se da djeca koja se doživljavaju pozitivno i koja se osjećaju dobro sama sa sobom lakše razrješavaju konflikte te lakše odolijevaju negativnim utjecajima i pritiscima, spremnija su na smijeh, više uživaju u životu, te su u svojoj osnovi optimističnija i realističnija. S druge pak strane, djeca s niskim samopouzdanjem konflikte često doživljavaju kao izvore frustracije i tjeskobe. Dijete koje o sebi ima nisko mišljenje može doživljavati velike teškoće u pronalasku rješenja za probleme s kojima se susreće. Ukoliko takvo dijete ima samokritične misli kao što su „Ja ne vrijedim“ ili „Ništa ne mogu napraviti dobro“, sklono je postati pasivno, povučeno, ili čak depresivno. Kad se suoči s nekim novim izazovom, trenutna reakcija djeteta s niskim samopouzdanjem bit će „Ja to ne mogu“.

13.06.2011. 11:08
Tikovi kod djece
Prema stručnoj definiciji, tikovi su nenadani, ponavljajući, brzi, nekontrolirani pokreti i zvukovi koji se mogu opisati kao prenaglašene „karikature“ nekih uobičajenih fizičkih pokreta/zvukova, a pojavljuju se izvan nekog svog uobičajenog konteksta. Prilično su česti tijekom odrasle dobi, ali je njihova pojava naglašenija tijekom djetinjstva; prema nekim istraživanjima, čak 5-20% od sve djece školske dobi razvit će tijekom svog djetinjstva neki tik prolaznog karaktera. U velikoj većini slučajeva, tik je privremeno stanje koje će se riješiti „samo od sebe“. Ipak, kod neke djece tikovi tijekom vremena postaju sve tvrdokorniji i kompleksniji.

01.06.2011. 15:04
Virusi hepatitisa
Hepatitis je upalna bolest jetre (grčki hepatos – jetra) izazvana virusom koji je sličan (srodan) jetrenim stanicama hepatocitima. Zbog te bliskosti virus je dobio naziv hepatotropni virus. Ta sitna, zloćesta  čestica, koja se mjeri nanometrima i vreba čovjeka na svakome koraku, dijeli se po svojim svojstvima na nekoliko vrsta, a u organizmu izaziva pet vrsta hepatitisa koji su u medicini sistematizirani kao: hepatitis A, B, C, D i E.

09.05.2011. 14:45
Sportske ozljede
Sportska ozljeda je svaka ozljeda koja nastaje prilikom bavljenja sportskom aktivnosti, a najčešće nastaje uslijed nesrazmjera između tjelesnog napora, te nepripremljenosti organizma na navedeni napor. Tkiva koja najčešće pri tome stradaju su ligamenti, tetive, mišići, zglobovi i kosti.  

14.04.2011. 11:55
Trebamo li zadržavati vjetrove?
Svaki čovjek u svom probavnom sustavu, nakon uzimanja hrane i njene prerade, ima plinove koji se dijelom apsorbiraju u crijevima, a dijelom izlaze iz organizma podrigivanjem ili preko debelog crijeva. Prerada hrane ima svoj istančani redoslijed koji je, zbog današnjeg stila života i loših prehrambenih navika, vrlo često narušen. Upravo zbog toga, u probavnom sustavu, nastaju velike količine plinova koji se obilno ispuštaju. Taj se proces ispuštanja naziva flatulencija (od lat. flatus – vjetar), meteorizam (grčki meteorizein – naduti, dizati u vis), nadutost trbuha, a u narodu se uobičajeno rabe riječi  ispuštanje vjetrova, ili naprosto vjetrovi (prema lat.  flatus - vjetar).

21.03.2011. 15:29
Pretilost i prekomjerna težina
Kad se govori o debljini, važno je prije svega razlikovati pojmove: debljina  i  prekomjerna  težina. Pojam  prekomjerna  težina znači težinu iznad normalnih vrijednosti, dok  je  pojam  debljina  teži stupanj  gojaznosti  koju nazivamo  pretilost. Za procjenu  pretilosti služi indeks  tjelesne mase – ITM, kojeg možemo dobiti ako tjelesnu težinu u kilogramima podijelimo s kvadratom  tjelesne visine u metrima.  

09.03.2011. 15:23
Cerebralna paraliza
Cerebralna paraliza je stanje koje nastaje nakon oštećenja mozga kod novorođenčeta. Oštećenje nastaje prije, za vrijeme ili nakon porođaja. Oštećenje može biti različitog intenziteta i na različitim lokacijama u mozgu, a ovisno o lokaciji javljaju se i simptomi. Naime, ako je zahvaćen dio frontalnog korteksa koji je zadužen za funkciju ruke, doći će do pareze ruke.  

02.02.2011. 13:30
Cigarete - ovisnost današnjice
Dok sam još kao student viših godina medicine obilazio klinike, svakako jedan od najupečatljivijih prizora koji sam vidio bio je pacijent sa Zavoda za uho, nos i grlo, tzv. otorinolaringologije, koji je nakon operacije odstranjivanja grkljana u dušniku imao ugrađenu kanilu da bi mogao disati dok rana od operacije ne zacijeli. Operacija odstranjivanja grkljana bila je neophodna uslijed karcinoma uzrokovanog pušenjem.

12.01.2011. 15:17
Svinjska gripa - pandemija
Gripa, odnosno influenca, odavno je poznata bolest, a prvi službeni zapisi o njoj potiču još od Hipokrata, 5.st. prije Krista. Gripa se nikada ne pojavljuje sporadično, već uvijek kao epidemija ili pandemija.

15.12.2010. 13:29
Doba je prehlade, kako je spriječiti?
Obična prehlada je akutna virusna upala sluznice nosa i prednjeg dijela ždrijela, dakle gornjeg dišnog sustava. Uzročnici obične prehlade mogu biti svi respiratorni virusi, no to su najčešće virusi prirodno slabijih zaraznih svojstava. Tu se prije svega misli na rinoviruse, a od ostalih mogu biti corona virusi, reo virusi, virusi influence C i virusi parainfluence tip II I IV.

25.10.2010. 14:07
Epilepsija kod djece
Epilepsija je kronična neurološka bolest ili poremećaj od koje u svijetu boluje oko 2 milijuna djece. Riječ je grčkoga podrijetla i znači biti napadnut. Osnovnu kliničku manifestaciju čini epileptički napadaj koji poput električne oluje u mozgu osim bljeska i munje izaziva i pomračenje, odnosno različite poremećaje stanja svijesti te motoričke i senzoričke fenomene koji su rezultat izbijanja i električnih pražnjenja neurona.  

01.10.2010. 14:08
Akne
Kada pričamo o aknama u pubertetu mislimo na obične ili vulgarne akne,tj. „acne vulgaris“. Vulgarne akne su višeuzročne promjene na koži tzv. dermatoza, koja se najčešće javlja u doba puberteta i to na područjima pojačanog lučenja loja tzv. seborejičnim područima: vlasištu, obrvama, brazdama između usana i nosa te usana i brade, na području prsne kosti, međulopatičnom dijelu leđa, oko pupka, u preponama, krstačnom dijelu, i oko anusa.

07.09.2010. 14:10
Salmonele
Salmonele su bakterije. One su zapravo jedan rod u porodici bakterija imenom Enterobacteriaceae. Prema svojoj strukturi razlikujemo preko 2200 vrsta salmonela koje nazivamo serotipovi. Najčešći među njima su salmonela enteritidis, salmonela typhi, i salmonela typhimurium.

31.08.2010. 11:45
Opasnosti ljeta
Ljeto je doba kada odlazimo na more, planine, selo i na mnoga divljinom prepuna mjesta .  A nakon ljeta se pitamo jesmo li učinili sve što smo mogli ili znali ne bi olakšali godišnji odmor i prebrodili poteškoće na koje smo naišli tijekom ljetovanja. 

26.07.2010. 10:59
Autizam
Autizam možemo definirati kao kompleksan razvojni poremećaj koji ima uzrok u biološkom poremećaju mozga. Autizam je još uvijek slabo definirana ograničena bolest obzirom da obuhvaća velik spektar poremećaja koji se kreću od blagih do teških stupnjeva.

23.06.2010. 13:19
Uš i ušljivost
Uš spada u skupinu parazita. Paraziti su mali organizmi koji žive na drugim jedinkama te opstaju uz pomoć tuđeg metabolizma. Uš je donekle tipičan parazit, koji živi na račun krvi ljudskog organizma, i to krvi s kože vlasišta. Uš je isključivo čovječji parazit i uzročnik je ušljivosti.

03.05.2010. 14:53
Pubertet
„Današnja mladež je pokvarena do dubine svoga srca. Mladi su izopačeni i lijenčine. Ne slušaju roditelje i stalno piju. Neće biti sposobni sačuvati našu kulturu. Ne gajim više nikakve nade za budućnost naše zemlje bude li današnja mladež sutra na vlasti, jer je ta mladež nesnosna, bezobzirna i jednostavno užasna“. Ovaj je citat nepoznatog autora zapisan u Egiptu 2000 g.pr.kr., a slični citati su nađeni u Babilonu 1000g.pr.kr. i u Grčkoj oko 700g.pr.kr.

02.04.2010. 09:09
Dijete u bolnici
Odlazak djeteta u bolnicu znači odvajanje od obitelji i poznate okoline, promjenu svakodnevnog načina života i niz neugodnih iskustava koja su suprotna razvojnim potrebama djeteta. Neadekvatan pristup i uvjeti tijekom hospitalizacije mogu je učiniti štetnom za emocionalni razvoj djeteta, budući da djeca osim što doživljavaju nelagodu tijekom boravka u bolnici mogu imati i velikih teškoća i kasnije.

23.03.2010. 12:38
Pouzdanost zdravstvenih savjeta na Internetu
Internet se kao globalna mreža računala pretvorio u moćno komunikacijsko sredstvo koje omogućuje pristup i prijenos informacija iz cijelog svijeta, s vrlo jednostavnim pristupom. Veliki broj ljudi traži odgovore na brojna medicinska pitanja na Internetu, a portali sa savjetima o zdravom načinu života i ostalim medicinskim sadržajima sve su popularniji. No važno je znati naći kvalitetne i provjerene informacije o zdravlju, te ne zaboraviti da one nikako ne mogu zamijeniti posjet liječniku.

01.03.2010. 15:00
Uzroci bolova u trbuhu
Suzbijanje trbušne boli jedan je od izvornih, najstarijih, tradicionalnih ciljeva medicine. Objektivna ocjena intenziteta boli kao subjektivnog osjeta nije moguća niti u odraslog bolesnika, a pogotovo ne u novorođenčeta ili u mlađeg školskog djeteta s ograničenim mogućnostima komunikacije s okolinom. U starije djece i odraslih liječenje se mora osloniti na subjektivnu ocjenu bolesnika.

05.02.2010. 10:45
Kašalj
Kašalj najbolje možemo opisati kao eksplozivan i iznenadan manevar koji nastaje prilikom izdisaja kada želimo odstraniti tvari iz dišnih putova. To je refleksna radnja koja služi čišćenju dišnih putova od iritansa i viška sluzi. Važno je naglasiti da kašalj sam po sebi nije bolest već simptom, koji služi kao obrambena funkcija organizma.

18.12.2009.
Imunitet
Imunitet kao medicinski pojam označava otpornost organizma, odnosno sposobnost organizma da se odupre stranim tvarima koje dospiju u ili na tijelo domaćina. Imunost dolazi od latinske riječi immunitas koja je označavala nemogućnost osuđivanja odnosno izuzeće mogućnosti kažnjavanja članova senata u Rimu, što i danas postoji u nekim parlamentima, te se tu imunitet koristi kao pravni pojam.

20.11.2009.
Poremećaji rasta
Fizički rast ocjenjujemo najjednostavnije mjerenjem tijelesne duljine, odnosno nakon prve godine života i tjelesne visine. Fizički napredak u prvih godinu dana života djeteta možemo ocijeniti prema njegovoj tjelesnoj težini, dok poslije prve godine života, za dugoročno promatranje rasta djeteta služi tjelesna visina.

29.09.2009.
Proljevi kod djece
Proljev je simptom koji bolesnik opisuje bilo kao prevelik broj stolica, ili kao stolice smanjene gustoće ili povećanog volumena. Te promjene su obično kombinirane. Količina stolice koja je veća od 15g/kg na dan za dojenče i malu djecu ili veća od 200g na dan u djece starije od tri godine označava se kao patološka. Proljev može biti akutan i kroničan.

26.08.2009.
Opstipacija
Opstipacija (konstipacija, zatvor) naziv je za otežano defeciranje, odnosno izbacivanje stolice. Pri tome su stolice suhe i tvrde, izbacuju se uz naprezanje, a često i uz bol. Broj stolica je uvijek smanjen, jedna stolica svaki drugi, treći dan ili čak rjeđe. Ipak, opstipacija nije sinonim za defeciranje u nekim duljim vremenskim intervalima.

28.07.2009.
Šumski krpelji i bolesti koje prenose
Krpelji su paraziti toplokrvnih životinja, a iznimno i čovjeka. Šume i proplanci pružaju im dom, a ljudima koji ih posjećuju radi izletničkih užitaka ili zbog posla mogu načiniti neugodnosti.

30.06.2009.
Glutenska enteropatija (celijakija)
Celijakija je kronična bolest tankog crijeva, a nastaje zbog trajne nepodnošljivosti jednog sastojka pšeničnog zrna zvanog gluten. Nepodnošljivost glutena je trajna u za to predodređene osobe. Promjene na crijevima nestaju na dijeti bez glutena, a ponovno se javljaju kod prehrane glutenom. Što se tiče genetskih faktora, mogućnost da bliski rođaci bolesnika i sami imaju glutensku enteropatiju iznosi 2-5 %.

02.06.2009.
Cjepiva
Najveći broj ljudi u današnjem modernom svijetu umire od bolesti srca i krvnih žila, te od malignih bolesti. Tek na trećem mjestu su zarazne bolesti, dok su u nerazvijenim zemljama i dalje na prvom mjestu. Uglavnom, činjenica je da svake dvije sekunde na svijetu jedna osoba premine od neke vrste infekcije. U razvijenim zemljama pa tako i u Hrvatskoj, taj broj smo ograničili, osim higijenom i savjesnim ponašanjem, ponajviše upravo cijepljenjem.

29.04.2009.
Slučajna otrovanja djece
Nagla industrijalizacija i urbanizacija života, sve veća upotreba lijekova, sve šira primjena kemijskih sredstava u domaćinstvu i agrotehničkih sredstava na selu izlažu dijete kemijskim agensima, potencijalnim uzrocima otrovanja kojih prije nije bilo.

06.04.2009.
Infekcije HPV-om
Humani papiloma virus (HPV) jedan je od najspominjanijih infekata zadnjeg desetljeća. Još od tzv. seksualne revolucije 60-ih godina ovog stoljeća u konstantnom je porastu broj spolnih bolesti. Najopasniji među njima su upravo virusna spolna oboljenja. Premda je AIDS tj. SIDA najpoznatija virusna spolna bolest, ona nije niti približno učestalo oboljenje kao što su hepatitis ili rak grlića maternice.

03.03.2009.
Zoonoze - bolesti prenosive sa životinja na djecu
Privrženost nekog drugog bića poseban je osjećaj koji svi volimo, a naročito djeca, koja se kroz igru pokušavaju sporazumjeti i brinuti o svome kućnom ljubimcu. To je osjećaj brige kroz koji dijete uči poštovati svijet oko sebe, jer ne kaže se bez veze, ako ne voliš životinje ne voliš niti ljude.

11.02.2009.
Djeca sportaši
Svjedoci smo kako posljednjih godina, raste broj djece sportaša. U najvećem broju slučajeva i njihovi su roditelji također vrhunski sportaši. Kroz medije pratimo njihove pobjede i poraze, ali i međusobne odnose i svađe. Svako dijete koje ima talenta i želje za sport trebalo bi dobiti šansu za afirmaciju i mogućnost postizanja vrhunskih rezultata.

19.01.2009.
Disleksija – najčešća poteškoća čitanja
U prošlom članku bavili smo se samim procesom čitanja, razvojem vještine čitanja te smo dali poneki savjet kako čitanje približiti djetetu približiti. U ovom pak članku bavit ćemo se najčešćim i najpoznatijim poremećajem vještine čitanja: disleksijom.

02.01.2009.
Kako spriječiti skijaške ozljede kod mladih
Osjećaj slobode i prostranstva. Osjećaj vjetra za vratom i pri najmanjim brzinama. Beskrajno bijelilo i pogledi koje ništa ne može nadoknaditi. Druženje i zajedništvo u zabavi koja traje i po tjedan dana. 

15.12.2008.
Čitanje i kako ga zavoljeti
Mnogo ljudi čitanje smatra jednostavnom, pasivnom aktivnošću koja uključuje linearno čitanje riječi i postepeno usvajanje njihovog značenja. Baš suprotno, čitanje je vrlo složen proces koji od čitatelja zahtijeva visoki stupanj aktivnog sudjelovanja te uključuje mnoge kompleksne vještine. Uz pisanje i računanje predstavlja osnovu procesa školskog učenja.

27.11.2008.
Introvertirana djeca
Zamislite ove skice iz svakodnevnog života. Dolazite po svog 8-godišnjeg sina na rođendansku proslavu njegovog školskog prijatelja, te se unaprijed veselite zabavnim anegdotama s druženja koje će vam ispričati.

07.11.2008.
Šećerna bolest kod djece
Šećernu bolest ili diabetes mellitus možemo definirati kao apsolutni ili relativni manjak inzulina tj. inzulinopeniju s posljedično povećanim šećerom u krvi. To je najčešći metabolički poremećaj u organizmu od kojeg u  Hrvatskoj pati oko 3% stanovnika. Šećerna bolest spada u kronične i neizlječive bolesti.

13.10.2008.
Empatija kod djece
Empatija je sposobnost razumijevanja emocija drugih ljudi i odgovarajućih načina reagiranja na opažene emocije. Osjećati empatiju prema nekome znači razumjeti što ta osoba osjeća u situaciji u kojoj se nalazi, te razumjeti „što bih ja osjećala i učinila kad bih se nalazila u takvoj situaciji“.

30.09.2008.
Seksualnost adolescenata
Spolni je odgoj zasigurno preduvijet za siguran spolni odnos. Njime preveniramo posljedice nepromišljenog odnosa, kako spolnih bolesti, tako i neželjene trudnoće, ali i psihičke konsekvence koje adolescent može imati ako odnos nije bio u potpunosti dobrovoljan.

08.09.2008.
Život bez prijatelja
Mnogo roditelja se često upita je li njihovo dijete – usamljeno dijete. Često pate jer i njihovo dijete pati, jer vrlo često od djeteta čuju izjave poput  „Mama, djeca se pod odmorom ne žele igrati sa mnom“ ili „Tata, zašto mene uvijek izaberu zadnjeg za neku igru?“.

30.07.2008.
Ubodi i ugrizi iz prirode
Hladni dani su odavno prošli. Vrijeme je povratku prirodi i provođenju dana pod otvorenim nebom. Avanturisti u ovo doba godine pokušavaju postići još neispunjene izazove i odlaze u neposjećena mjesta i nedirnutu prirodu.

26.06.2008.
Pozitivne i negativne strane sunca
Bez sunca nema života. To je svima jasno. Bez sunca, ako izuzmemo fotosintezu kod biljaka pomoću koje se stvara kisik, te fizičke i psihičke promjene koje izaziva kod ljudi i životinja, nastupilo bi ledeno doba, i svi bi se za nekoliko minuta doslovno smrzli.

09.06.2008.
ADHD (deficit pažnje/hiperaktivni poremećaj)
ADHD (skraćenica od eng. Attention Deficit/Hyperactivity Disorder, deficit pažnje/hiperaktivni poremećaj) je razvojni poremećaj ponašanja koji se pronalazi kod 8-10% djece školskog uzrasta. Iako još nije razjašnjeno zašto, ADHD je tri puta češći kod dječaka nego kod djevojčica. Još uvijek se točno ne zna kako nastaje ADHD sindrom, ali se smatra da ima biološku osnovu.

12.05.2008.
Anoreksija nervoza - psihološki aspekti najčešćeg poremećaja hranjenja
Psihološko značenje hrane i hranjenja mnogo je dalekosežnije i važnije od puke nutritivne vrijednosti konzumirane hrane. Česta je pojava da ljudi mnogo svog vremena i truda ulažu u odabir, pripremu i posluživanje hrane. Osim činjenične fizičke (egzistencijalne) „ovisnosti“ o hrani (jer bez hrane doslovno nema života), ljudi uz hranu vežu i snažne emocionalne asocijacije.

25.04.2008.
Anoreksija I. dio
ŤZovem se Sanja. Imam 19 godina. Dolazim iz obitelji s visokim socijalnim statusom. Moj otac je inženjer u jednoj građevinskoj tvrtki, a majka odvjetnica s vlastitim uredom. Imam dva starija brata. Jedan je apsolvent na ekonomskom fakultetu dok drugi radi kao informatičar, te je također završio fakultet. Ja nisam te sreće. Meni škola nikada nije išla. Jedva sam završila gimnaziju u koju ionako nisam željela ići, a fakultet nisam uspjela upisati, na veliko razočaranje cijele obitelji.

07.04.2008.
Učenje i kako ga poboljšati
Mozak, taj veličanstveni organ sastavljen od sto milijardi stanica i dan danas je nepoznanica za sve znanstvenike ovoga svijeta. Koristimo ga samo 10%, a pomoću njega organizam radi kao najfiniji sat. Jedna od najvažnijih zadaća mozga je učenje.

17.03.2008.
Emocionalna inteligencija
Inteligencija se opravdano smatra jednim od najvažnijih konstrukata suvremene psihologije, ali isto tako predstavlja i koncepciju oko koje se vrlo često „lome koplja“ znanstvenika i praktičara psihologije.

03.03.2008.
Antibiotici
Godina je bila 1928. Tipična jesen u hladnoj Engleskoj. Gospodin Fleming, kao i mnogo puta do tada sjedio je u svojem toplom laboratoriju u Londonu, toliko zaokupljen svojim istraživanjima da nije imao vremena niti jesti kod kuće, već je konzumirao sendviče na poslu.

13.02.2008.
Zaljubljenost kod tinejdžera
Teoretski gledano, tzv. „prva ljubav“ se može dogoditi u bilo koje životno doba, međutim velika većina ljudi svoju prvu „pravu“ zaljubljenost doživljava u adolescentnom razdoblju. Prema nekim statistikama, oko 70% mladih je do završetka srednje škole imalo barem jednu romantičnu vezu (prema Lacković-Grgin, 2000). Adolescentna zaljubljenost svakako predstavlja uzbudljivo novo iskustvo kojeg ćemo se vjerojatno prisjećati tijekom cijelog svog života.

30.01.2008.
Integritet i/ili suradnja
U osnovi svakog međuljudskog odnosa leži sukob. Makar to možda zvuči „teško“ i nevjerojatno, čim smo s nekim u odnosu odmah smo i u sukobu, jer čak i ako s tom osobom dijelimo identične želje i potrebe, malo je vjerojatno da ćemo ih imati istovremeno.

07.01.2008.
Važnost higijene ruku
Ruke su dio našeg tijela koji je najizloženiji mikroorganizmima. Zamislite samo koliko ste se danas puta za nešto uhvatili, nekoga dotakli, s kime ste se sve rukovali, te koliko puta ste dodirnuli vlastiti nos, oči ili usta. Svaki takav kontakt objektivno može dovesti do infekcije ukoliko se ispuni nekoliko uvjeta. To su dovoljna količina patogenih mikroorganizama, povoljan način prijenosa (ruke), te osjetljivost organizma koji ih prima. Cijeli taj put se naziva Vogralikov lanac.

17.12.2007.
Doručak je najvažniji obrok u danu
Doručak, kako mu samo ime i govori, obrok je koji bi nam trebao opskrbljivati tijelo energijom sve do ručka. O samoj znanstvenoj i praktičnoj tezi korisnosti doručka napisani su mnogi radovi. U većini njih apostrofira se važnost doručka upravo kod mlađe populacije.

04.12.2007.
Djeca i blagdani
Blagdanski prosinac je čarobno doba godine. Mirisi kolača, osvijetljeni i okićeni grad, darivanje, druženja ... sve to u većini nas izaziva osjećaje radosnog iščekivanja i uzbuđenja, međutim ipak posebnu čar ima za djecu. Nije stoga čudo da velik broj ljudi (uključujući i autoricu ovog članka), svoje najljepše uspomene iz djetinjstva veže upravo uz prosinačko blagdansko doba.

06.11.2007.
Međuljudski odnosi i komunikacija
Po svojoj osnovnoj prirodi čovjek je društveno biće, te posjeduje urođenu potrebu i sklonost prema povezivanju s drugim ljudima i težnju da pripada grupi i živi u zajednici. Čovjek živi i može opstati jedino u zajednici s drugim ljudima; o njima ovisi i zadovoljenje velikog broja njegovih potreba.

20.09.2007.
Dječje slobodne aktivnosti
Bez obzira na starost svojeg djeteta, roditelji su svakodnevno sa svih strana obasipani informacijama o različitim slobodnim aktivnostima kojima se dijete može baviti. U svojoj želji da svom djetetu pruže svaku mogućnost za uspjehom i razvijanjem talenata, te informacije roditeljima svakako zvuče privlačno.

23.07.2007.
Tropske vrućine
Svi ćemo se složiti da se temperature kojima smo izloženi ovoga ljeta mogu nazvati tropskim vrućinama, jer se kako sam naziv govori, u pravilu događaju u tropskim krajevima.

30.05.2007.
Vodene kozice - Varicella
Vodene kozice ili varicella zarazna je bolest, uglavnom djece, rijeđe odraslih, a uzrokuje ju virus. Budući da se lako prenosi, i da za nju postoji velika sklonost u ljudi koji je još nisu preboljeli, javlja se poglavito epidemijski. U velikoj je većini slučajeva benigne naravi i rijetko se komplicira, pa skoro nikada nije smrtonosna. Međutim, danas se javlja s težim oblicima i češće nego prije pokazuje simptome središnjeg živčanog sustava.

25.04.2007.
Razgovor s psihologom nije bauk
Ukratko rečeno, psiholog je stručnjak sa završenim studijem psihologije, znanosti koja se bavi proučavanjem, razumijevanjem, objašnjavanjem i predviđanjem načina na koje ljudi svih uzrasta misle, osjećaju ili se ponašaju.

23.04.2007.
Alergije
Alergija je pojam koji označava preosjetljivost na tvar koja je inače kod zdravih ljudi potpuno bezopasna. Upravo zbog tog svojstva, alergija je bolest koja uključuje neuobičajen i neprimjeren odgovor našeg imunološkog (obrambenog) sustava.

01.03.2007.
Adolescentni bunt i sukob s autoritetima
Adolescencija je jedno od najburnijih razdoblja čovjekovog života. To je proces odvajanja mlade osobe od svojih roditelja te sazrijevanje u  zrelu i odgovornu ličnost.

23.02.2007.
Gripa (Influenca, Influenza) - najveća epidemija današnjice
Gripa je virusna, lako prenosiva bolest, koja naglo nastaje, te isto tako (u većini slučajeva) i nestaje. Po svome tijeku je obično vrlo teška jer se bolesnici osjećaju vrlo bespomoćno, i u periodu od skoro dva tjedna su u potpunosti van mogućnosti za bilo kakvu djelatnost.

08.01.2007.
Infektivna mononukleoza - "Bolest poljupca"
Infektivna mononukleoza zarazna je bolest koja se naglo javlja, tj. akutno, a uzročnik je najmanje biće na granici živog i neživog, dakle virus.

Himna OŠ dr. Ante Starčevića

ŠKOLA ZA SJEĆANJE
 
Lijepa je i velika
Najdraža u gradu
Volimo je više nego čokoladu
Pola stoljeća u Dubravi već stoji
Želimo da dalje sretne dane broji ...
 
Ta škola među brezama nikada ne spava
Puna je veselja ko košnica prava
Na tisuće đaka kroz nju već je prošlo
Preko osam razreda do srednje došlo ...
 
Ref : Ta škola je ponos Dubrave i grada
Pjesmu ko zahvalu pjevamo joj sada
Ante Starčevića ime su joj dali
U njoj dane dijele i veliki i mali ...
 
Ta škola je ponos Dubrave i grada
Pjesmu ko zahvalu pjevamo joj sada
Djelo Ante Starčevića u svakom od nas živi
Svako se dijete ove škole njemu iskreno divi ...
 
Ta škola među brezama ...
 

Oglasna ploča

Kalendar
« Svibanj 2012 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
30 1 2 3 4 5 6
7 8 9 10 11 12 13
14 15 16 17 18 19 20
21 22 23 24 25 26 27
28 29 30 31 1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
Prikazani događaji


Kada zvono zvoni?

 

Raspored zvona:


Prije podne
1. sat
 8.00 – 8.45
2. sat
 8.50 – 9.35
Veliki odmor
3. sat
 9.55 – 10.40
4. sat
10.45 – 11.30
5. sat
11.35 – 12.20
6. sat
12.25 – 13.10
7. sat
13.15 – 13.55
Poslije podne
0. sat
13.15 – 13.55
1. sat
14.00 – 14.45
2. sat
14.50 – 15.35
Veliki odmor
3. sat
15.55 – 16.40
4. sat
16.45 – 17.30
5. sat
17.35 – 18.20
6. sat
18.25 – 19.10
Prije podne
1. sat
 8.00 – 8.45
2. sat
 8.50 – 9.35
Veliki odmor
3. sat
 9.55 – 10.40
4. sat
10.45 – 11.30
5. sat
11.35 – 12.20
6. sat
12.25 – 13.10
7. sat
13.15 – 13.55
Poslije podne
0. sat
13.15 – 13.55
1. sat
14.00 – 14.45
2. sat
14.50 – 15.35
Veliki odmor
3. sat
15.55 – 16.40
4. sat
16.45 – 17.30
5. sat
17.35 – 18.20
6. sat
18.25 – 19.10

Prije podne

1. sat
 8.00 – 8.45
2. sat
 8.50 – 9.35
Veliki odmor
3. sat
 9.55 – 10.40
4. sat
10.45 – 11.30
5. sat
11.35 – 12.20
6. sat
12.25 – 13.10
7. sat
13.15 – 13.55
Poslije podne
0. sat
13.15 – 13.55
1. sat
14.00 – 14.45
2. sat
14.50 – 15.35
Veliki odmor
3. sat
15.55 – 16.40
4. sat
16.45 – 17.30
5. sat
17.35 – 18.20
6. sat
18.25 – 19.
Prije podne
1. sat
 8.00 – 8.45
2. sat
 8.50 – 9.35
Veliki odmor
3. sat
 9.55 – 10.40
4. sat
10.45 – 11.30
5. sat
11.35 – 12.20
6. sat
12.25 – 13.10
7. sat
13.15 – 13.55
Poslije podne
0. sat
13.15 – 13.55
1. sat
14.00 – 14.45
2. sat
14.50 – 15.35
Veliki odmor
3. sat
15.55 – 16.40
4. sat
16.45 – 17.30
5. sat
17.35 – 18.20
6. sat
18.25 – 19.10

1. sat     8.00 – 8.45

2. sat     8.50 – 9.35

Veliki odmor

3. sat       9.50 – 10.35

4. sat    10.40 – 11.25

5. sat    11.30 – 12.15

6. sat    12.20 – 13.05

7. sat    13.10 – 13.55



Poslije podne

0. sat     13.10 – 13.55

1. sat     14.00 – 14.45

2. sat     14.50 – 15.35

Veliki odmor

3. sat    15.50 – 16.35

4. sat    16.40 – 17.25

5. sat    17.30 – 18.15

6. sat    18.20 – 19.05


Prije podne
1. sat
 8.00 – 8.45
2. sat
 8.50 – 9.35
Veliki odmor
3. sat
 9.55 – 10.40
4. sat
10.45 – 11.30
5. sat
11.35 – 12.20
6. sat
12.25 – 13.10
7. sat
13.15 – 13.55
Poslije podne
0. sat
13.15 – 13.55
1. sat
14.00 – 14.45
2. sat
14.50 – 15.35
Veliki odmor
3. sat
15.55 – 16.40
4. sat
16.45 – 17.30
5. sat
17.35 – 18.20
6. sat
18.25 – 19.10
Prije podne
1. sat
 8.00 – 8.45
2. sat
 8.50 – 9.35
Veliki odmor
3. sat
 9.55 – 10.40
4. sat
10.45 – 11.30
5. sat
11.35 – 12.20
6. sat
12.25 – 13.10
7. sat
13.15 – 13.55
Poslije podne
0. sat
13.15 – 13.55
1. sat
14.00 – 14.45
2. sat
14.50 – 15.35
Veliki odmor
3. sat
15.55 – 16.40
4. sat
16.45 – 17.30
5. sat
17.35 – 18.20
6. sat
18.25 – 19.10
Prije podne
1. sat
 8.00 – 8.45
2. sat
 8.50 – 9.35
Veliki odmor
3. sat
 9.55 – 10.40
4. sat
10.45 – 11.30
5. sat
11.35 – 12.20
6. sat
12.25 – 13.10
7. sat
13.15 – 13.55
Poslije podne
0. sat
13.15 – 13.55
1. sat
14.00 – 14.45
2. sat
14.50 – 15.35
Veliki odmor
3. sat
15.55 – 16.40
4. sat
16.45 – 17.30
5. sat
17.35 – 18.20
6. sat
18.25 – 19.10

Anketa
Ova web stranica je organizirana i sadržaji su informativni:






Korisni linkovi

 

Da bi se ulogirali na sljedeće sadržaje,
potrebno je imati aktivan elektronički identitet: AAI@EduHr za akademsku i istraživačku zajednicu, odnosno
HUSO korisnički račun za učenike, nastavnike i profesore osnovnih i srednjih škola.

Online enciklopedija

Prva hrvatska opća i nacionalna online enciklopedija
 

 

 
Školska učilica
 
Prometna učilica
 

 

 
Srce: Centar za e-učenje
 
eMatica

 

ClassDojo je jednostavni besplatni alat za učitelje koji služi za administriranje bodova za sudjelovanje i ponašanje na satu uz pomoć računala s internetskom vezom.

 

Arhiva časopisa VIDI dostupna je svim članovima akademske i obrazovne zajednice u Republici Hrvatskoj. Potrebno je ulogirati se svojim AAI elektroničkim identitetom. Arhiva časopisa dostupna vam je u PDF formatu, svaki članak pojedinačno, od broja 112 do prošlomjesečnog broja.

Antikvarijat.com web oglasnik na kojem možete kupiti ili prodati knjige,CD ili DVD medije i vinilske ploče
 

 





preskoči na navigaciju